Hrvatska kakvu ne poznajemo: subota 19. studenog 2022.
Dragi prijatelji, prijavite se za ovaj lijepi izlet na mail : ekosspiritus@gmail.com. Ovo je jedinstvena prilika upoznati ovog baroknog slikara na nekoliko mjesta gdje je ostavio svoj trag. Cijena je 130 kuna u što ulazi autobus, zajednički ručak i stručno vodstvo Rangerovim putevima po sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Studijsko-duhovno putovanje posvećeno slikaru pavlinu Ivanu Rangeru, u subotu 19. studenog 2022. godine, u Lepoglavu, Purgu, Žarovnicu, Donju Voću i Varaždin vode dr. sc. Mirjana Repanić Braun i Mario Braun.

Jesenske žute i zagasito crvenkasto-smeđe boje lišća šumovite Ivanščice, najviše planine Hrvatskoj zagorja, snažno nam uprisutnjuju ljepotu stvaralačkog Božjeg genija i pozivaju nas na upoznavanje velebnog slikarskog opusa znamenitog pavlinskog slikara Ivana Krstitelja Rangera, koji je, između ostalog kolorita, upravo takvim tonovima boja oslikao barokne crkve i kapele u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kako bi ta ljepota Rangerovih umjetničkih ostvarenja u nama pobudila onu ljepotu vjere koju je slikar sam kontemplirao i uprizorio u brojnim kompozicijama nebeske Crkve sjedinjene s hodočasničkom, zemaljskom Crkvom, u prigodi predstojeće 270. obljetnice smrti tog zaslužnog pavlinskog redovnika želimo vam otkriti bisere njegove goleme vjere i neumornog rada.
Zato u subotu 19. studenog 2022. godine u 7 sati krećemo s parkirališta kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu na naše studijsko-duhovno putovanje, nadahnuto najvještijim baroknim slikarom kontinentalne Hrvatske pavlinom Ivanom Krstiteljem Rangerom – u njegovu Lepoglavu, Purgu, Žarovnicu, Donju Voću i Varaždin. Rangerovim putevima svojim će nas bogatim znanjem i iskustvom voditi dr. sc. Mirjana Repanić Braun, znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, u čijem je fokusu znanstveno-istraživačkog rada već desetljećima likovna umjetnost baroknog razdoblja, s naglaskom na baroknom slikarstvu srednjoeuropskog kulturno-umjetničkog kruga. Pridružit će nam se i Mario Braun koji je čitav svoj radni vijek radio u restauratorskim ustanovama: kao fotograf i dokumentarist, voditelj dokumentacije, pomoćnik ravnatelja za pokretne spomenike, pročelnik općih stručnih službi (istraživanja i dokumentiranja) i vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu (od 2012.-2016.). U svom zavičaju bit će nam domaćin mons. Nedjeljko Pintarić.

Otkrivanje čudesnih slikarija
Pavlin Ivan Krstitelj Ranger (Götzens kod Innsbrucka,Tirol 19. lipnja 1700. – Lepoglava 27. siječnja 1753.), austrijskog je porijekla ali je veći dio svog života proveo u Hrvatskoj. U Hrvatsku je došao krajem 20-ih godina 18. stoljeća, već kao školovani slikar na uzorima tirolskih slikara, kao i onih u južnoj Njemačkoj i Italiji, u Lepoglavi – velikom pavlinskom sjedištu – razvio je svojevrsnu tzv. pavlinsku slikarsku školu. Osim fresaka, radio je i u tehnikama ulja na dasci i platnu, također za opremu sakralnih objekata. Stoga ćemo na našem studijsko-duhovnom putu najprije posjetiti Lepoglavu. Tu je Ranger započeo sa svojim zidnim slikarijama u stilu baroknog iluzionizma, oslikavši 1731. godine kapelu sv. Ivana na Gorici (ponad Lepoglave) predstavivši na zidovima čak 16 svetih Ivana tijekom povijesti Crkve, a zatim s mnoštvom novih zanimljivosti i inventivnosti crkvu Svete Marije u Lepoglavi – pjevalište (1737.), -svetište (1743.), samostanske prostore, pa kapelu sv. Jurja u Purgi (1750.), kapelu Majke Božje Snježne u Žarovnici, danas u Župi Kamenica (1751.).
Iz tih župa Bednjanskog dekanata prelazimo u Klenovnik – gdje ćemo poput detektiva otkrivati je li slika na pobočnom oltaru sv. Ane u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva također djelo Ivana Rangera. Tome u prilog ide izbor boja, način slikanja odjeće te fizionomije lica koje su tipične za Rangerovo slikarstvo, kao i razdoblje Rangerovog slikarskog rada u lepoglavskom samostanu. No, je li to dovoljno, reći nam stručnjaci!?Nekoliko kilometara vožnje dalje, doći ćemo do crkve sv. Martina u Donjoj Voći, u kojoj se nalazi kapela Blažene Djevice Marije, koju je oslikao 1742. godine. Na podlučju trijumfalnog luka, koji odvaja kapelicu od broda, naslikao je zanimljivu alegoriju Hrvatske i Štajerske – prikazanu u prijateljskom rukovanju dviju ženskih figura s grbovima u rukama.
Čuda sv. Antuna Padovanskog naslikao je Ranger oko 1738. godine u kapeli posvećenoj tom svecu u Franjevačkoj crkvi u Varaždinu. Alegorije Vatre, Vode, Zraka i Zemlje te veoma zahtjevan teološko-ikonografski sadržaj kojim slikar od 1750. godine poručuje naraštajima vjernika da su svi elementi od kojih je nastala čitava priroda i sve zemaljske sile podređene Blaženoj Djevici Mariji – Kraljici Neba i Zemlje, promatrat ćemo na stropu obližnje Franjevačke ljekarne u Varaždinu.
Time će se naše jednodnevno studijsko-duhovno putovanje zaokružiti, i nadamo se, potaknuti sve da jednom nastave s razgledavanjem ostalih Rangerovih ostvarenja: crkvu Svete Marije Snježne u Belcu (1743.), crkvu Majke Božje Remetske u Zagrebu (1748.), crkvu sv. Jeronima u Štrigovi (1749.), franjevačku crkvu sv. Katarine u Krapini , te crkvu Marijina Uznesenja u Olimju (1740.) u Sloveniji. Za zadaću ostaje otkriti je li zavjetnu kapelu Marije Koruške u Križevcima, oslikanu 1726., slikao Ivan Ranger, pavlinski brat Franjo Bobić ili netko treći iz pavlinske slikarske škole?!
Jeste li znali da je Ranger na južnom zidu svetišta lepoglavske crkve Svete Marije naslikao temu „Dvanaestogodišnji Isus u hramu“ prikazavši jednog od pismoznanaca s naočalama, što je, vjerojatno, jedan od prvih takvih „inovacija“ i motiva u prikazu religijskih tema. (N. P.)

Dr. sc. Mirjana Repanić Braun napisala je 1994. godine: „Najpoznatiji slikar koji je u razdoblju baroka živio i djelovao na području kontinentalne Hrvatske bez sumnje je pavlin Ivan Krstitelj Ranger, koji je kasnobaroknim manirizmom – kako u zidnom, tako i štafelajnom slikarstvu – obilježio cijelu generaciju pavlinskih slikara i njihova djela sve do kraja XVIII. stoljeća. Virtuoznost njegova stila obilježena vještim kompozicijama i impostacijama likova, lakim potezima kista, svijetlim koloritom kojim usredotočuje pozornost promatrača na plasticitet forme, te karakterističnom tipologijom likova čini prepoznatljivim mnogobrojna mu atribuirana djela.“