{"id":1691,"date":"2022-10-28T18:11:23","date_gmt":"2022-10-28T18:11:23","guid":{"rendered":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/?p=1691"},"modified":"2022-10-28T18:11:26","modified_gmt":"2022-10-28T18:11:26","slug":"najavljujemo-hrvatska-kakvu-ne-poznajemo-ranger-najplodonosniji-slikar-baroka-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/2022\/10\/28\/najavljujemo-hrvatska-kakvu-ne-poznajemo-ranger-najplodonosniji-slikar-baroka-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"NAJAVLJUJEMO: Hrvatska kakvu ne poznajemo: Ranger, najplodonosniji slikar baroka u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska kakvu ne poznajemo: subota 19. studenog 2022.
Dragi prijatelji, prijavite se za ovaj lijepi izlet na mail :\u00a0ekosspiritus@gmail.com<\/a>. Ovo je jedinstvena prilika upoznati ovog baroknog slikara na nekoliko mjesta gdje je ostavio svoj trag. Cijena je 130 kuna u \u0161to ulazi autobus, zajedni\u010dki ru\u010dak i stru\u010dno vodstvo Rangerovim putevima po sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Studijsko-duhovno putovanje posve\u0107eno slikaru pavlinu Ivanu Rangeru, u subotu 19. studenog 2022. godine, u Lepoglavu, Purgu, \u017darovnicu, Donju Vo\u0107u i Vara\u017edin vode dr. sc. Mirjana Repani\u0107 Braun i Mario Braun.<\/p>\n\n\n\n


Jesenske \u017eute i zagasito crvenkasto-sme\u0111e boje li\u0161\u0107a \u0161umovite Ivan\u0161\u010dice, najvi\u0161e planine Hrvatskoj zagorja, sna\u017eno nam uprisutnjuju ljepotu stvarala\u010dkog Bo\u017ejeg genija i pozivaju nas na upoznavanje velebnog slikarskog opusa znamenitog pavlinskog slikara Ivana Krstitelja Rangera, koji je, izme\u0111u ostalog kolorita, upravo takvim tonovima boja oslikao barokne crkve i kapele u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kako bi ta ljepota Rangerovih umjetni\u010dkih ostvarenja u nama pobudila onu ljepotu vjere koju je slikar sam kontemplirao i uprizorio u brojnim kompozicijama nebeske Crkve sjedinjene s hodo\u010dasni\u010dkom, zemaljskom Crkvom, u prigodi predstoje\u0107e 270. obljetnice smrti tog zaslu\u017enog pavlinskog redovnika \u017eelimo vam otkriti bisere njegove goleme vjere i neumornog rada.
Zato u subotu 19. studenog 2022. godine u 7 sati kre\u0107emo s parkirali\u0161ta kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne biblioteke u Zagrebu na na\u0161e studijsko-duhovno putovanje, nadahnuto najvje\u0161tijim baroknim slikarom kontinentalne Hrvatske pavlinom Ivanom Krstiteljem Rangerom – u njegovu Lepoglavu, Purgu, \u017darovnicu, Donju Vo\u0107u i Vara\u017edin. Rangerovim putevima svojim \u0107e nas bogatim znanjem i iskustvom voditi dr. sc. Mirjana Repani\u0107 Braun, znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, u \u010dijem je fokusu znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada ve\u0107 desetlje\u0107ima likovna umjetnost baroknog razdoblja, s naglaskom na baroknom slikarstvu srednjoeuropskog kulturno-umjetni\u010dkog kruga. Pridru\u017eit \u0107e nam se i Mario Braun koji je \u010ditav svoj radni vijek radio u restauratorskim ustanovama: kao fotograf i dokumentarist, voditelj dokumentacije, pomo\u0107nik ravnatelja za pokretne spomenike, pro\u010delnik op\u0107ih stru\u010dnih slu\u017ebi (istra\u017eivanja i dokumentiranja) i vr\u0161itelj du\u017enosti ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu (od 2012.-2016.). U svom zavi\u010daju bit \u0107e nam doma\u0107in mons. Nedjeljko Pintari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Otkrivanje \u010dudesnih slikarija
Pavlin Ivan Krstitelj Ranger (G\u00f6tzens kod Innsbrucka,Tirol 19. lipnja 1700. – Lepoglava 27. sije\u010dnja 1753.), austrijskog je porijekla ali je ve\u0107i dio svog \u017eivota proveo u Hrvatskoj. U Hrvatsku je do\u0161ao krajem 20-ih godina 18. stolje\u0107a, ve\u0107 kao \u0161kolovani slikar na uzorima tirolskih slikara, kao i onih u ju\u017enoj Njema\u010dkoj i Italiji, u Lepoglavi \u2013 velikom pavlinskom sjedi\u0161tu – razvio je svojevrsnu tzv. pavlinsku slikarsku \u0161kolu. Osim fresaka, radio je i u tehnikama ulja na dasci i platnu, tako\u0111er za opremu sakralnih objekata. Stoga \u0107emo na na\u0161em studijsko-duhovnom putu najprije posjetiti Lepoglavu. Tu je Ranger zapo\u010deo sa svojim zidnim slikarijama u stilu baroknog iluzionizma, oslikav\u0161i 1731. godine kapelu sv. Ivana na Gorici (ponad Lepoglave) predstaviv\u0161i na zidovima \u010dak 16 svetih Ivana tijekom povijesti Crkve, a zatim s mno\u0161tvom novih zanimljivosti i inventivnosti crkvu Svete Marije u Lepoglavi – pjevali\u0161te (1737.), -sveti\u0161te (1743.), samostanske prostore, pa kapelu sv. Jurja u Purgi (1750.), kapelu Majke Bo\u017eje Snje\u017ene u \u017darovnici, danas u \u017dupi Kamenica (1751.).
Iz tih \u017eupa Bednjanskog dekanata prelazimo u Klenovnik \u2013 gdje \u0107emo poput detektiva otkrivati je li slika na pobo\u010dnom oltaru sv. Ane u \u017eupnoj crkvi Presvetoga Trojstva tako\u0111er djelo Ivana Rangera. Tome u prilog ide izbor boja, na\u010din slikanja odje\u0107e te fizionomije lica koje su tipi\u010dne za Rangerovo slikarstvo, kao i razdoblje Rangerovog slikarskog rada u lepoglavskom samostanu. No, je li to dovoljno, re\u0107i nam stru\u010dnjaci!?Nekoliko kilometara vo\u017enje dalje, do\u0107i \u0107emo do crkve sv. Martina u Donjoj Vo\u0107i, u kojoj se nalazi kapela Bla\u017eene Djevice Marije, koju je oslikao 1742. godine. Na podlu\u010dju trijumfalnog luka, koji odvaja kapelicu od broda, naslikao je zanimljivu alegoriju Hrvatske i \u0160tajerske \u2013 prikazanu u prijateljskom rukovanju dviju \u017eenskih figura s grbovima u rukama.
\u010cuda sv. Antuna Padovanskog naslikao je Ranger oko 1738. godine u kapeli posve\u0107enoj tom svecu u Franjeva\u010dkoj crkvi u Vara\u017edinu. Alegorije Vatre, Vode, Zraka i Zemlje te veoma zahtjevan teolo\u0161ko-ikonografski sadr\u017eaj kojim slikar od 1750. godine poru\u010duje nara\u0161tajima vjernika da su svi elementi od kojih je nastala \u010ditava priroda i sve zemaljske sile podre\u0111ene Bla\u017eenoj Djevici Mariji \u2013 Kraljici Neba i Zemlje, promatrat \u0107emo na stropu obli\u017enje Franjeva\u010dke ljekarne u Vara\u017edinu.
Time \u0107e se na\u0161e jednodnevno studijsko-duhovno putovanje zaokru\u017eiti, i nadamo se, potaknuti sve da jednom nastave s razgledavanjem ostalih Rangerovih ostvarenja: crkvu Svete Marije Snje\u017ene u Belcu (1743.), crkvu Majke Bo\u017eje Remetske u Zagrebu (1748.), crkvu sv. Jeronima u \u0160trigovi (1749.), franjeva\u010dku crkvu sv. Katarine u Krapini , te crkvu Marijina Uznesenja u Olimju (1740.) u Sloveniji. Za zada\u0107u ostaje otkriti je li zavjetnu kapelu Marije Koru\u0161ke u Kri\u017eevcima, oslikanu 1726., slikao Ivan Ranger, pavlinski brat Franjo Bobi\u0107 ili netko tre\u0107i iz pavlinske slikarske \u0161kole?!
Jeste li znali da je Ranger na ju\u017enom zidu sveti\u0161ta lepoglavske crkve Svete Marije naslikao temu \u201eDvanaestogodi\u0161nji Isus u hramu\u201c prikazav\u0161i jednog od pismoznanaca s nao\u010dalama, \u0161to je, vjerojatno, jedan od prvih takvih \u201einovacija\u201c i motiva u prikazu religijskih tema. (N. P.)<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Mirjana Repani\u0107 Braun napisala je 1994. godine: \u201eNajpoznatiji slikar koji je u razdoblju baroka \u017eivio i djelovao na podru\u010dju kontinentalne Hrvatske bez sumnje je pavlin Ivan Krstitelj Ranger, koji je kasnobaroknim manirizmom – kako u zidnom, tako i \u0161tafelajnom slikarstvu – obilje\u017eio cijelu generaciju pavlinskih slikara i njihova djela sve do kraja XVIII. stolje\u0107a. Virtuoznost njegova stila obilje\u017eena vje\u0161tim kompozicijama i impostacijama likova, lakim potezima kista, svijetlim koloritom kojim usredoto\u010duje pozornost promatra\u010da na plasticitet forme, te karakteristi\u010dnom tipologijom likova \u010dini prepoznatljivim mnogobrojna mu atribuirana djela.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska kakvu ne poznajemo: subota 19. studenog 2022.Dragi prijatelji, prijavite se za ovaj lijepi izlet na mail :\u00a0ekosspiritus@gmail.com. Ovo je jedinstvena prilika upoznati ovog baroknog slikara na nekoliko mjesta gdje je ostavioRead More…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1691","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekosspiritus"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1691"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1691\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1692,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1691\/revisions\/1692"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}