U produ\u017eenom vikendu 22. \u2013 25. svibnja odr\u017eana su dva redovita projekta ove godine spojena u jedan izlet. Najvi\u0161e zbog udaljenosti kombinirao se pohod Hrvatskom Lijepa li si\u2026 s posjetima nacionalnim parkovima i do\u0161lo se do zelenog otoka Mljeta. Osmi otok po veli\u010dini u Jadranskom moru, sa samo tisu\u0107u stanovnika pod gusto raspore\u0111enim Alepskim borovima turisti jo\u0161 nisu posve preplavili \u2013 na cijelom otoku nalazi se tek jedan hotel. Zato ga je na\u0161a skupina sastavljena od apsolutno svih godi\u0161ta i generacija pro\u0161la i istra\u017eila u svim njegovim zakucima i mo\u017eemo mnogo govoriti o tome. Mljet je naoko nerazvedeni izdu\u017eeni otok, \u0161irok prosje\u010dno 3 km, a duga\u010dak 37 km. Prirodoslovno to je otok osebujnosti i kontrasta, a Nacionalni park “Mljet” zauzima njegov sjeverozapadni dio, koji se prote\u017ee podru\u010djem od 5.375 hektara za\u0161ti\u0107enog kopna i okolnog mora. To je podru\u010dje 11. studenoga 1960. godine progla\u0161eno nacionalnim kao prvi na na\u0161oj obali. Stanovnici otoka Mljeta jedini su oto\u010dani na hrvatskom Jadranu koji se koriste ijekavskim govorom. Dana\u0161nje stanovni\u0161tvo bavi se zemljoradnjom, posebice vinogradarstvom i maslinarstvom, a turizam i ugostiteljstvo sve vi\u0161e preuzimaju primat u svakodnevnom \u017eivotu oto\u010dana, \u0161to je posebice vidljivo i u razvoju novih naselja uz more.
\nZapo\u010dev\u0161i no\u0107nom vo\u017enjom autoputom do poluotoka Pelje\u0161ca odakle je sudionike na otok prevezao trajekt, prvi dan obilazili su se dijelovi van samog podru\u010dja nacionalnog parka. Na krajnjem istoku bilo je zaustavljanje u selu Korita s razgledom stare mlinice za ulje i predromani\u010dke crkvice sv. Pavla. Prepri\u010dava se legenda kako je mjesto na koje je sv. Pavao do\u0161ao nakon brodoloma koji je do\u017eivio na svom putu u Rim i tada tamo donio radosnu vijest bio upravo Mljet. Na tom mjestu je za svih 107 sudionika vjerou\u010ditelj Radovan Libri\u0107 vodio katehezu o napadima i provokacijama koje prakti\u010dni vjernici \u010desto pro\u017eivljavaju u dana\u0161njem hrvatskom dru\u0161tvu. Popodne je provedeno u Saplunari – jednoj od najljep\u0161ih pla\u017ea na na\u0161em moru. Pred ve\u010der su sudionici smje\u0161teni na no\u0107enje u osnovnoj \u0161koli u centralnom mjestu na otoku, Babinom polju. Dok je padao mrak organizirano se krenulo do Odisejeve \u0161pilje, jami koja je, prema predaji, bila uto\u010di\u0161te legendarnog Odiseja kad je pao u ruke oto\u010dkoj nimfi Kalipso. Dok su je neki samo promatrali sa stijena, dio je i zaplivao u nju radi potpunog do\u017eivljaja. Usprkos naporu dalekog puta ve\u0107ina je sudionika jo\u0161 imala snage zapjevati pred \u0161kolom pod zvjezdanim nebom nekoliko pjesama pod vodstvom na\u0161ega Milana s gitarom.
\nU rano jutro u subotu u\u0161lo se na podru\u010dje samog nacionalnog parka. Centralni dio bio je obilazak oto\u010di\u0107a sv. Marije uz stru\u010dno vodstvo gospodina Igora – vodi\u010da iz zaklade Svete Marije koja za prvotni cilj ima ovo mjesto pretvoriti u duhovnu oazu Dubrova\u010dke biskupije. Samostan se vra\u0107a u stanje pribli\u017eno prvobitnom, dobiva obnovljenu crkvu, knji\u017enicu, kongresnu dvoranu, muzej i dio smje\u0161tajnog kapaciteta\u2026 Bogatstvo povijesti ovdje progovara iz svakog kamena, a vi\u0161estoljetni boravak benediktinaca koji su ga napustili 1808. godine ostavio je duboki trag u \u017eivotu otoka. U crkvi koja je kao i samostan sagra\u0111ena u 12. st. i danas je spomenik kulture euharistiju je predvodio vl\u010d. Milan Ker\u0161, koji se nalazio me\u0111u hodo\u010dasnicima. Popodne je iskori\u0161teno u svim aktivnostima koje Mljet pru\u017ea: kupanje i sun\u010danje, \u0161etnja, vo\u017enja biciklima, planinarenje, opu\u0161tanje u ljepotama o\u010duvane prirode i to uglavnom oko fenomena otoka – sustava jezera. Veliko jezero povr\u0161ine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero povr\u0161ine 24 hektara i dubine do 29 metara svojim tajnama privla\u010de prirodoslovce, te i druge znati\u017eeljnike i zaljubljenike u prirodu, me\u0111u kojima i nas.
\nOdlazak sa otoka je bio prvim ranim trajektom, a prvo du\u017ee stajanje sa nedjeljnom euharistijom odr\u017ealo se u sveti\u0161tu Vepric kod Makarske. U skladnom prirodnom ambijentu, na obroncima \u0161umovitog bre\u017euljka nalazi se prirodna \u0161pilja i cijeli krajolik s bre\u017euljcima, raslinjem i potokom koje \u017eivo podsje\u0107a na Lurd. U sveti\u0161tu je podignuta kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje kri\u017enog puta, dom za duhovne vje\u017ebe, staze za procesije.
\nNa povratku je dio vremena proveden razgledavaju\u0107i grad koji je srce Dalmacije i u\u0161\u0107e rijeke Cetine \u2013 Omi\u0161. Nakon tako bogato ispunjenih dana svi su se sudionici vi\u0161estruko oboga\u0107eno vratili ku\u0107ama nose\u0107i na poseban na\u010din jo\u0161 jedan dio domovine u svojim srcima. Geslo pohoda \u201e\u0160to je vi\u0161e lome to je volim ja\u010de\u201c smo zapo\u010deli \u017eivjeti davno, pa \u0107emo preko ovako posebnih pohoda samo jo\u0161 ja\u010de u\u010dvrstiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U produ\u017eenom vikendu 22. \u2013 25. svibnja odr\u017eana su dva redovita projekta ove godine spojena u jedan izlet. Najvi\u0161e zbog udaljenosti kombinirao se pohod Hrvatskom Lijepa li si\u2026 s posjetima nacionalnim parkovimaRead More…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10,12],"tags":[],"class_list":["post-180","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-lsi-clanak","category-npark-clanak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":181,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions\/181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}