Za Boga i svetog Patrika
Prigodom 20. obljetnice osnivanja HPD-a sv. Patrika \u010dlanovi Dru\u0161tva osam dana produbljivali kr\u0161\u0107anski identitet i zajedni\u0161tvo
\u010clanovi udruge Ekosspiritus i Hrvatskog planinarskog dru\u0161tva sv. Patrika iz Samobora boravili su na hodo\u010da\u0161\u0107u sv. Patriku u Irsku od 5. do 12. srpnja. Povod za putovanje 27 \u010dlanova na \u201eZeleni otok\u201c bila je 20. obljetnica osnivanja HPD-a sv. Patrika, \u010diji su \u010dlanovi izabrali za za\u0161titnika tog za\u0161titnika Irske i kr\u0161\u0107anskog misionara iz 5. stolje\u0107a, jer nastoje u svojim \u017eivotima nasljedovati sveca koji je poznat \u010ditavom katoli\u010dkom svijetu po svojoj neumornoj evangelizaciji onih koji za Krista nisu dotad \u010duli.
Osam dana boravka u Irskoj bilo je ispunjeno posjetom povijesnih mjesta va\u017enih uz \u017eivot sv. Patrika – drevnih samostana, katedrala, fakulteta, razgledom ve\u0107eg broja muzeja i posjetiteljskih centara, parkova, slikovitih mjesta diljem Irske te zajedni\u0161tvom koje je za cilj imalo kvalitetan odmor \u201ena zelenim poljanama\u201c. Razgledavanje je zapo\u010deto u Newgrangu, drevnom neolitskom nalazi\u0161tu, gdje se tuma\u010di pro\u0161lost tog kraja na kojem je prije 5200 godina napravljena mogila ili humak, stariji od Stonehengea i egipatskih piramida. Prolaze\u0107i obli\u017enju rijeku Boyne prisjetili su se povijesne bitke na toj rijeci 1. srpnja 1690. godine kada je katoli\u010dki kralj Engleske James II. svrgnut te je nakon te bitke po\u010dela dominacija protestantske prevlasti nad Irskom.
U samostanskoj naseobini Monasterboice, koju je u 5. stolje\u0107u osnovao sv. Buite, u\u010denik sv. Patrika, hodo\u010dasnici su obi\u0161li ru\u0161evine samostana i okrugli toranj te groblje na kojem su se sa\u010duvali najzna\u010dajniji i najve\u0107i keltski kri\u017eevi iz 10. stolje\u0107a – Muiredachov i Visoki \u2013 s isklesanim biblijskim motivima, prepoznatljiv \u201ebrend\u201c Iraca u svijetu.
Obi\u0161li su ru\u0161evine jo\u0161 jednog samostana koji je nekada bio va\u017eno odredi\u0161te na kri\u017eanjima drevnih srednjevjekovnih puteva te srce duhovnosti srednjeg vijeka u Irskoj \u2013 Clonmacnoise \u2013 kojeg je oko 544. godine, uz plovnu rijeku Shannon i blizu uzvi\u0161enja Tara, osnovao sv. Ciar\u00e1n Mla\u0111i. Duhoviti vodi\u010d upoznao ih je s va\u017eno\u0161\u0107u impresivnih ostataka samostana koji sa svojim zidinama, grobnim kri\u017eevima i kulama svjedo\u010de o nekada\u0161njem bujnom kr\u0161\u0107anskom \u017eivotu te misionarskom poslanju irskih redovnika koji su uvelike pridonijeli evangelizaciji europskih naroda, \u0161to je i na tom mjestu posebno istaknuo 1979. godine tada\u0161nji papa Ivan Pavao II. predvode\u0107i misno slavlje u kapelici koja i danas svjedo\u010di o tom povijesnom pastirskom pohodu rimskoga pape. Ulice Galwaya razveselile su putnike svojom ve\u010dernjom vrevom i bogatstvom irske gastronomije, a jutarnji pohod mjesnoj neorenesansnoj katedrali Uznesenja BDM na nebo i sv. Nikole, \u201cposljednjoj velikoj kamenoj katedrali u Europi\u201c izgra\u0111enoj od 1958. do 1965. godine, odu\u0161evio je posjetitelje stilskom ure\u0161eno\u0161\u0107u i umjetni\u010dkom porukom.
Motivi hridi Mohora u pokrajini Burren \u010desto su kori\u0161tene na fotografijama s kojima se predstavljaju prelijepe irske prirodne znamenitosti. Vjetar koji je s oceana \u0161ibao tijela Hrvata samo je poja\u010dao dojmove udara valova na stijene Irske. Sa svom tom geolo\u0161kom pro\u0161lo\u0161\u0107u, posjetitelji se mogu upoznati u modernom multimedijalnom posjetiteljskom centru, kakve posljednjih godina Irci grade i opremaju uz svaku svoju ba\u0161tinsku, kulturnu ili prirodnu znamenitost. Zanimljivo je bilo obi\u0107i i dvorac Bunratty, iz 15. stolje\u0107a, te etnoselo smje\u0161teno podno njegovih zidova, u kojem je predstavljen ruralni \u017eivot stanovnika na Moheru u pro\u0161lim stolje\u0107ima. Kako je u svakoj ku\u0107i i ustanovi posjetiteljima pri ruci elokventan i atraktivan tuma\u010d, nije puno trebalo da \u201emjesni u\u010ditelj\u201c i hrvatskih posjetiteljima u svojoj u\u010dionici odr\u017ei sat glazbenog s ubrzanim te\u010dajem pjevanja irskih nazdravica, osobito poznate \u201eCockles and Mussels\u201c.
Nedjeljnu euharistiju slavili su 7. srpnja u \u017eupnoj crkvi sv. Stjepana i sv. Ivana u Castelislandu, a predslavio ju je mons. Nedjeljko Pintari\u0107. Tuma\u010de\u0107i nedjeljna \u010ditanja o zahtjevnoj ali va\u017enoj proro\u010dkoj slu\u017ebi po kojoj je Bog nazo\u010dan i me\u0111u \u201erodom odmetni\u010dkim\u201c, kao i me\u0111u onima koji prihva\u0107aju navje\u0161taj Kristove radosne vijesti, istaknuo je povezanost evangelizacije i stvaranja kr\u0161\u0107anske kulture u kr\u0161\u0107anskim narodima. Osvrnuo se nadalje i na prvi organizirani pohod Hrvata Irskoj kada su od 21. do 26. lipnja 1932. godine sudjelovali na 31. me\u0111unarodnom euharistijskom kongresu u Dablinu, s kojeg je dr. Josip Andri\u0107 (1894.-1967.) op\u0161irnim putopisima u \u010dasopisu \u201eObitelj\u201c izvje\u0161tavao hrvatsku katoli\u010dku javnost te objavio dva izdanja knjige \u201eIrska. Zeleni otok\u201c.
Ovim hodo\u010da\u0161\u0107em odajemo posebno priznanje dr. Andri\u0107u prigodom 130. obljetnice njegovog ro\u0111enja, jer ni nakon vi\u0161e od osam desetlje\u0107a od izdavanja knjige nije nadma\u0161en tako nadahnuto napisan pregled irske povijesti na hrvatskom jeziku, rekao je mons. Pintari\u0107 o tom djelu vrhunskog novinarstva, koji je na jasan, informativan, zanimljiv, pou\u010dan i jednostavan na\u010din opisao te\u0161ku borbu irskog naroda za svoj katoli\u010dki i nacionalni identitet. Razgovor o knjizi tog zaslu\u017enog \u010dlana predratnoga Hrvatskog katoli\u010dkog seniorata, novinara, knji\u017eevnika i glazbenika, jednog od najboljih i najplodnijih kulturnih stvaratelja negda\u0161njega hrvatskog katoli\u010dkog pokreta i jednog od prvih, i to ponajboljih, modernih hrvatskih katoli\u010dkih novinara nastavljen je u mnogim prigodama.
Najve\u0107i irski nacionalni par Killarney, u Narrow Roadu, otvorio je svoje puteve planinarima sv. Patrika koji su uz jezera planinarili i planinama Irske, a uz jednu od najpoznatijih panoramskih ruta Europe, \u201eRing of Kerry\u201c poluotoka Iveragh, zagazili su i u Atlanski ocean. Ugodna je bila vo\u017enja kroz mala slikovita sela uz Ocean, a jedno od njih, Waterville, znao je \u010desto posje\u0107ivati i Charlie Chaplin, te su mu se stanovnici odu\u017eili prigodnim spomenikom.
Grad Cork, drugi najve\u0107i irski grad, u kojem je poznati misionar sv. Finbarr krajem \u0161estog stolje\u0107a potaknut djelovanjem sv. Patrika utemeljio samostan i sna\u017eno vjersko sredi\u0161te, prepun je prirodnih i kulturnih ljepota. Smje\u0161ten na kanalima i dokovima koje povezuje rijeka Lee, ure\u0111en je \u0161etnicama, a katoli\u010dka neogoti\u010dka katedrala sv. Marije i sv. Ane, posve\u0107ena 1808., nalazi se na bre\u017euljkastim obroncima Shandona.
Na iseljavanje brojnih Iraca u inozemstvo, osobito u Ameriku, podsjetio je hodo\u010dasnike lu\u010dki grad Cobh, nekada\u0161nji Queenstown, iznad kojeg se nadvija velebna katedrala sv. Colmana, posve\u0107ena 1919. godine. Iz Cobha su hodo\u010dasnici krenuli u Cashel. Uz veli\u010danstvenu srednjevjekovnu kamenu utvrdu Rock of Cashel, njezine ru\u0161evne dvorane i katedralu s romani\u010dkim elementima, hodo\u010dasnici su se upoznali s povije\u0161\u0107u sredi\u0161ta munsterske kraljevske obitelji i crkvenih institucija s vi\u0161e od tisu\u0107u godina opstojnosti. Sveti Patrik posjetio je Cashel 450. godine te se na ulazu u dvorac nalazi Kri\u017e sv. Patrika na kojemu je prikazan njegov dolazak u to va\u017eno mjesto. Koliki je zna\u010daj tog mjesta govori podatak da ga je posjetila engleska kraljica Elizabeta II u svibnju 2011. godine.
Preko Kilkenya, mo\u017eda najljep\u0161eg grada u unutra\u0161njosti Irske, hodo\u010dasnici su doputovali u glavni grad Dablin gdje su boravili slijede\u0107ih tri dana. Bogatstvo povijesne ba\u0161tine, kulture, gospodarstva i modernog graditeljstva nudi velike mogu\u0107nosti razgledavanja. U srcu grada, katedrala sv. Patrika i katedrala Kristove crkve, koje danas obje pripadaju irskoj Anglikanskoj crkvi, privla\u010de rijeke turista i nude brojne mogu\u0107nosti razgledavanje kroz prezentacijske inventivnosti. Katoli\u010dka \u201epro-katedrala\u201c Svete Marije po\u010dela se graditi po\u010detkom 19. stolje\u0107a, a u kolovozu 2018. godine papa Franjo molio je u njoj prigodom Svjetskog susreta obitelji. Glasovito sveu\u010dili\u0161te \u201eTrinity College\u201c sa knji\u017enicom gdje se \u010duva Book of Kells, oslikani rukopis \u010detiriju evan\u0111elja iz po\u010detka 8. stolje\u0107a, vrhunac \u201eoto\u010dkih iluminacija\u201c u kojima se isprepli\u0107e tradicionalna kr\u0161\u0107anska ikonografija s keltskim uzorcima . Nezaobilazan posjet pivovari Guinness, koju godi\u0161nje posjeti preko milijun posjetitelja, zapo\u010deo je okupljanjem uz Vrata sv. Jakova, nazvana po obli\u017enjoj crkvi istoimenoga svetca u kojem se nalazi sjedi\u0161te irskog Camina za hodo\u010dasnike u Santiago de Compostellu. U Nacionalnom muzeju Irske izlo\u017eeno je i djelo hrvatskog kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a \u201eDjevojka s harfom\u201c koji je 1927. godine na zamolbu irskog pjesnika Williama Butlera Yeatsa, izradio prijedlog za dizajn prvog kovanog novca Slobodne irske dr\u017eave. Budu\u0107i da je tada zamolba do Me\u0161trovi\u0107a stigla prekasno, Irska sredi\u0161nja banka od 1965. Me\u0161trovi\u0107evo rje\u0161enje koristi za svoj slu\u017ebeni pe\u010dat, a vi\u0161e od osam desetlje\u0107a nakon izrade, dizajn je iskori\u0161ten za izdavanje prigodnog srebrnog kovanog novca u hrvatskoj verziji od 150 KN i irskoj verziji od 15 \u20ac, izra\u0111ene u Dublinu i u kovnici Hrvatskog nov\u010darskog zavoda u Zagrebu.
Zadnjeg dana hodo\u010da\u0161\u0107a posjetili su prirodne ljepote parka prirode Wicklow, u \u010dijem se krajobrazu smjestio Glendalough, drevni samostan kojeg je 549. godine osnovao pustinjak sv. Kevin, poznat po mnogim \u010dudesima i opisan u brojnim umjetni\u010dkim djelima. Poput mnogih drugih samostana nastalih u tom razdoblju i ovaj je ru\u0161evina okru\u017eena grobljem, iznad koje se nadvila okrugla kamena kula, kao simbol opstanka i trajanja irske usmjerenosti na nebeske vrijednosti.
Dani hodo\u010da\u0161\u0107a su brzo prolazili, ispunjeni raznolikim sadr\u017eajem i zajedni\u0161tvima koje su hodo\u010dasnici pohranili u svoja srca, zahvaliv\u0161i Bogu za svoj osobni rast u duhovnosti planine i evangelizacije u dana\u0161njem vremenu. Sli\u010dno takvo hodo\u010da\u0161\u0107e odr\u017eano je i 2007.godine za tada\u0161nji nara\u0161taj \u010dlanova Dru\u0161tva sv. Patrika, a duhovni plodovi takvih zajedni\u0161tva osje\u0107ali su se u narednim godina djelovanja tog malog vjerni\u010dkog planinarskog dru\u0161tva. Na zavr\u0161etku hodo\u010da\u0161\u0107a molili su himan sv. Patriku, koji u zadnjoj strofi pjeva: \u201eBlagoslovi i brani uvijek dragu na\u0161u rodnu zemlju, gdje list djeteline i sad cvate, kao dok si ti na zemlji bio. I na\u0161a srca, koliko godi mi lutali. Dovijeka \u0107e plamtjeti za Boga i svetog Patrika i na\u0161u dragu domovinu\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za Boga i svetog PatrikaPrigodom 20. obljetnice osnivanja HPD-a sv. Patrika \u010dlanovi Dru\u0161tva osam dana produbljivali kr\u0161\u0107anski identitet i zajedni\u0161tvo\u010clanovi udruge Ekosspiritus i Hrvatskog planinarskog dru\u0161tva sv. Patrika iz Samobora boravili suRead More…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1884","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekosspiritus"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1884"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1885,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1884\/revisions\/1885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekosspiritus.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}